Apartmani Pičuljan

Ivan Pičuljan

Lopar 391

51281 Lopar, Hrvatska

Tel: +385 51 775 103

Mob: +385 98 192 1546

E-mail: info@piculjan-apartments.com

Web: www.piculjan-apartments.com

Hrvatski English Deutsch Italiano
Linkovi

Za potrebene informacije kako nas pronaći pogledajte google maps ili pogledajte u Ponuda smještaja...

O Rabu

Grad Rab bilježi dugu povijest. Spominje se 10. godina prije Krista u jednom starorimskom dokumentu, kojim tadašnji rimski car Oktavijan August proglašava municipijem i daje musamostalnost. Nedugo zatim grad dobiva i rijedak počasni epitet FELIX (sretan), što kazuje da je Rab već tada bio razvijeni civilizirani grad, čiji su stanovnici uživali u raskoši tekuće vode, kupalištima, kazalištu, hramovima, uređenim ulicama i koječemu drugome.
 
Legedna o Sv. Marinu
 
Pred više od 17 stoljeća, na Rabu je rođen mali Marin. Rastući i stasajući u zrelog mladića, izvježbao je zanat kamenoklesara, te je u potrazi za poslom otputovao čak na suprotnu stranu Jadrana, na obale Apeninskog poluotoka u blizinu današnjeg Riminija. Svojom marljivošću i kepošću, ubrzo je zadobio ljubav tamošnje kršćanske zajednice, te postao đakonom tamošnjem biskup Gaudienciju. Proganjan zbog propovijedanja kršćanstva, pobjegao je ubrzo na teško dostupno brdo Titan i tamo sagradio crkvicu. Bili su to temelji na kojem je kasnije niknuo današnji grad San Marino i isto imena državica, gdje se još uvijek čuvaju posljednji svečevi ostaci.
 
Crkveni spomenici
 
Uđemo li u grad kroz jedna od gradskih vrata, npr. Zlatna vrata, povući će nas Gornja ulica svojim čudesnim mirom. Desno, prema izlazu u park Komrčar je vidikovac na staroj kuli i crkvica cv. Kristofora - zaštitnika grada i otoka, sada lapidariji, a lijevo ulica sa svojim crkvama i četiri zvonika. Od samostana i crkve sv. Ivana Evandjelista, izuzetne romaničke bazilike, ostao je romanički zvonik, temelji i dijelovi stupovlja trobrodne crkve i restaurirani deambulatorij. Odmah uz ruševine stare bazilike sv. Ivana Evanđeliste nalazi se crkva sv. Križa proplakanog gdje se, prema zapisima dogodilo čudo da je križ proplakao.
 
Na trgu slobode nalazi se zvonik i crkva sv. Justine, podignuti za samostan benediktinki u XVI stoljecu, a sada u funkciji muzeja sakralne umjetnosti. Nedaleko od crkve sv. Justine je crkva i zvonik sv. Andrije zajedno sa samostanom koludrica Benediktinki. Crkva je romaničkog trobrodnog stila s prekrasnim baroknim oltarom. Zvonik je iz 1181. godine i najstariji je rapski zvonik. Na kraju Gornje ulice, uz samostan koji je sagradjen na litici koja se strmoglavo spušta u more, nalazi se i crkva Uznesenja Marijina, exkatedrala. Počela se graditi 1118. godine, posvetio ju je 1177. osobno papa Aleksandar III.
 
To je raskošna romanička bazilika, a pozornost privlači oltar sa ciborijem iz VIII. st., kasnogotička korska sjedala i kip sv. Kristofora iz XII. Zvonik ove bazilike je udaljen od crkve i dominira gradom, a spada u najljepša zdanja kasne romanike u našoj Domovini. Spomenimo još i crkvu sv. Franje koja se nalazi uz gradsko groblje, uz koju je bio sagrađen i samostan franjevaca trećoredaca (glagoljaša). U Kamporu poznat je franjevački samostan i Crkva sv. Eufemije. Utemeljeni su 1446. godine. U samostanu je vrijedan muzej i galerija fra Amroza Testena. U Supetarskoj Dragi je Crkva sv. Petra uz napušteni benediktinski samostan, sagrađena u romaničkom stilu polovinom XI stoljeća, jedna od najznačajnijih iz tog doba na tlu Hrvatske.
 
Ostali spomenici
 
Na ulazu s Trga sv. Kristofora u glavnu Srednju ulicu, ističe se patricijska palača Dominis-Nimira s bogato ukrašenim renesansnim prozorima i gotičkim portalom s grbom obitelji Dominis, izgrađena u XV st. Nedaleko od te palače na početku Donje ulice nalazi se prekrasni portal nekada otmjene plemičke palače Nimira. Na gornjem dijelu portala nalazi se grb obitelji Nimira. Jedan od najvrednijih rapskih spomenika je Knežev dvor, smješten na Relikvija Sv. KristoforaTrgu rapskog municipija.
 
Gradnja dvora započela je još u XII st., no najkarekterističniji dijelovi potječu iz XV i XVI st. Gradska loža iz 1509,kvadratnog oblika sagrađena u renesansnom stilu, s lijepim kamenim stupovima nedavno je restaurirana da bi se sačuvala od propadanja. U samom Rabu nalaze se još niz vrijednih portala, balkona, prozora i sl. sa životopisnim detaljima i ornamentima. Na slavniju rapsku prošlost podsjeća nas svaki kamen, grb i natpis. Pokušajte istraživati, Rab će vam uvijek otkriti po jednu novu tajnu, ali nikada sve.
 
Položaj
 
Otok Rab zaštitili su bogovi smjestivši ga pod planinu Velebit i u krilo brda Kamenjak. Ovo brdo koje vas može zavarati svojim golim licem okrenutim magistrali i Velebitskom kanalu prava je blagodat otoka jer ga štiti od hladnih naleta bure i uopće pogoduje klimatskim uvjetima. Rab je otok sunca, i vjerujte, to nije fraza jer po statistikama on ima godišnje 2417 sati sijanja sunca, odnosno na Rabu sunce sja u lipnju, srpnju i kolovozu desetak sati dnevno.
Rab je najjužniji odKvarnerskih otoka pa jevegetacija uglavnom mediteranska.
 
U to čete se uvjeriti čim stupite na otok jer u toplom ljetnom danu uz pjesmu cvrčaka dočekat će vas i ugodan miris magriza (smilja) i niskog bilja koje se probija između oštrog kamenja. Nakon golog i pomalo divljeg trajektnog pristaništa Misnjak otvara se otok u sasvim drugom svijetlu.
 
Vegetacija je bujna, a zbog mediteranske klime osim autohtonim hrastom crnikom Rab je pokriven zimzelenim sumama. Na ovom divnom jadranskom prostoru živi oko 9,000 stanovnika, a u jeku ljeta ovaj se broj i potrostručuje jer od ukupno 20,000 smještajnih jedinica samo u obiteljskom smještaju nudi se 16,000 kreveta i to u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama svih kategorija, te u apartmanima i dobro opremljenim stanovima, 1,500 smještajnih jedinica u kampu, te 2,300 smještajnih jedinica u hotelima. Otvorena posjetiteljima sva mjesta na otoku čine jednu turističku cjelinu.
 
Klima
 
Otok Rab ima ugodnu mediteransku klimu, topla ljeta i blage zime. Brdovit lanac Kamenjak (408 m) štiti veći dio otoka od hladnog sjeveroistočnog vjetra, bure, najčešćeg vjetra u zimi i u rano proljeće, tako da se temperatura gotovo nikad ne spušta ispod 0°C. Osim bure, s jugoistoka uglavnom u jesen puše topao i vlažan vjetar - jugo, koji redovito donosi kišu.
U ljetnim mjesecima preko dana obično puše maestral, ugodni povjetarac što zapuše već u 10 sati prije podne i prestaje tek sa zalaskom sunca, podnevnu pripeku čini podnošljivijom pružajući jedriličarima pravo zadovoljstvo.
 
Ostali vjetrovi i oluje rijetka su pojava. Snijeg, koji preko cijele zime pokriva vrhunce Velebita, na otoku Rabu prava je rijetkost. Oni koji Rab redovito posjećuju baš kada su neki europski gradovi okovani snijegom i ledom, znaju da i u siječnju nad Rabom plavi se dan.
 
Otoci
 
Rabu pripada i niz manjih otoka te 27 hridi i grebena što ga okružuju. Najjužniji u Podvelebitskom kanalu otočić je Mišnjak, a nešto sjevernije otočić Lukovac. Nenastanjeni otok Dolin što se sa zapadne strane ispriječio između južnog dijela Raba i Paga u Paškom kanalu, stvara u Barbatskom kanalu zavjetrinu, prikladnu za jedrilice i sportove na vodi.
Od sjevernog rta Dolina do poluotoka Frkanj na zapadnoj strani otoka, nasuprot gradu Rabu, prostiru se tzv. Rapska vrata, koja vode od Paškog kanala u uvalu sv. Eufemije i gradsku luku.
 
Tu, ispred prve od triju prekrasnih draga, što ih otočani nazivaju Prva, Druga i Treća Padova, zeleni je ukras u modrome plavetnilu; - otočić sv. Juraj. Dalje na pučini, u Kvarneriću, u blizini rta Lun na otoku Pagu, još je nekoliko ljupkih otočića, bogatih podmorskom florom i faunom: Veli i Mali Laganj, Trstenik, Mažunel i Veli i Mali Dolfin.
 
Plovidba po bistrom moru, uz razvedenu jugozapadnu obalu otoka, uz djelove nazvane Suha Punta i Kalifront, nastavlja se do uvala Kampor i Gonar, kojoj je nasuprot otočić Boljkovac, a potom do velike uvale Supetarska Draga, ukrašene sa tri zelena draguljčića: otočićima Maman, Sailovac i Sridnjak. Sasvim na sjeveroistoku, u Senjskim vratima, odmah do otočića Prvić, veliki je nenaseljeni otok Grgur, a nešto južnije, u Podvelebitskom kanalu Goli otok. Svi otoci popunjuju ljepotu i jedinstvenost matičnog otoka Raba.
 
Flora
 
Već pri prvom susretu Rab će vas dočekati mirisima mediteranskog raslinja a šume vazda zelenog drveća; hrasta, crnike (Quercus ilex), borova i čempresa (Cypressus sempervirens), čine da ni zimi ovaj otok ne ostane pust i gol. Šumarke crnike i bora po rapskim brežuljcima smijenjuje mirta (Myrtus communis), brnistra (Spartium junceum) i druga niža, Mediteranu svojevrsna makija.
 
Posebna je otočna dragocijenost šumovit predio Kalifront sa zaštićenom šumom Dundo u kojoj je najveći nasad crnike ili časmine na Jadranu. Uz nju tu je i zelenika ili komorika (Phillyrea latifoia), bijeli i crni bor (Pinus nigra), te stotinjak stabala hrasta plutnjaka, a od listopadnog drveća crni jasen (Fraxunus ornus). Gustu makiju podno stoljetnih stabala isprepliću šumska loza, bršljan (Hedera helix) i druge povijuše, a uz tlo raznovrsna je paprat i mnogovrsne gljive. Šuma Dundo poznata je i izvan granica naše zemlje kao cilj brojnih ekskurzija, posebno šumara i botaničara.
 
Profesor Günter iz Graza 1912. godine zapisao je da "Rab treba da zahvali brojni posjet stranaca bogatstvu šuma, posebno parku Komrčar, kojega je uredio nadšumar Belia...". I doista, bujno raslinje Komrčara ponos je Rabljana. Uz već poznate biljke Belia je u parku pokušao uzgojiti neke posve kontinentalne listopadne, ali i izrazito mediteranske vrste. Tako u parku rastu jablanovi, javori i brijestovi uz pinije (Pinus pinea), vrstu bora koja uspijeva samo u vrelom podneblju Mediterana. Tu je i Kvarneru svojstven lovor i čempres i Dalmaciji oleander, ružmarin i stoljetna agava, pitospora i indijska smokvica te kaktus osobito lijepa cvata.
 
A na šetalištima uz more i drugim manjim parkovima otoka ima i prekrasno razvijenih palmi. Rabljani su se Beliji odužili postavljanjem njegove brončane biste na ulazu u park. No, osim u parku Komrčar, na otoku Rabu, s njegove jugozapadne strane, obilje je raznovrsnog raslinja: šumice borova, travnate livade na kojima su najčešći grmovi kupina i smrekove borovnice. Raste tu i mnogovrsno najdivnije poljsko cvijeće: divlji mak, tratinčica ili krasuljak, mirisna ljubica, ivančica i različak.
 
Prirodna baština na području Grada Raba
 
Grad Rab obiluje mnogim prirodnim predjelima u kojima je sačuvana iskonska izvornost krajobraza i ljepota prirode. Kvarnerski jelenak, dalmatinska zečina, istarski zvončić, paprat venerini vlasi, morski vranci, stijenjaci, bjeloglavi supovi, dupini, morske cvjetnice… samo su neki od botaničkih i faunističkih osobitosti koji obitavaju na ovom području. Prirodni živi svijet i miomirisno otočno cvijeće isprepliće se sa skladno ukomponiranim kultiviranim biljem kao što su palme, melije, agave, pitosporumi, čempresi i drugo atraktivno mediteransko i suptropsko drveće i grmlje. Pravi dragulj kultivirane prirode krije se čak i unutar urbaniziranog užeg gradskog tkiva, a to je zaštićena park-šuma Komrčar.
 
Najzanimljivija prirodna vrijednost na području Grada Raba svakako je zaštićeni šumski rezervat Dundo (ili Dundovo kako ga nazivaju Rabljani) gdje se posjetitelj može upoznati s jednom od najljepših šumskih kompleksa autohtone sredozemne šume hrasta crnike (Quercus ilex) na Jadranu, a vjerojatno i jednoj od najočuvanijih prirodnih šuma na čitavom Sredozemlju.
 
Fauna
 
Zbog svoje blage klime Rab zimi udomljuje mnoge vrste ptica selica (oko 40-tak vrsta), a kako je sve podređeno turizmu sačuvan je bogat podmorski svijet. Stanište je to morskih zvijezdi, ježeva i morskih krastavaca, spužava, koralja, jestivih rakova, bijele i plave ribe, periske ljuskare, jakovske kapice i drugih školjki.
 
Najkrvožednije životinje su lasice i kune bjelice koje love poljske miševe, štakore, zečeve ili kuniće, koji su najveći autohtoni sisavci na otoku, ako izuzmemo domaće životinje.
 
Srne i jeleni drže se šumovitog Kalifronta, a u dolinama uz potoke i močvare zaori se žablji koncert gatalinki. Među gmazovima najbrojnija je gušterica, a vrlo rijetki zeleni gušter. Zmija otrovnica na otoku, začudo nema! Kukaca na Rabu živi mnogo vrsta, ali su najbrojniji razni leptiri svakojakih boja, a u ljetnim mjesecima posvuda se čuje svirka cvrčka.
 
Kultura
 
Od svojih prvih stanovnika Liburna, preko Rimskog carstva, Bizantske Dalmacije, vremena Hrvatskih vladara, gotovo 400 godina Venecije (1115-1358), Hrvatsko Ugarskog kraljevstva, Mletačke republike, Austrijske monarhije, Francuske uprave, Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Savezu socijalističkih zemalja Jugoslavije pa sve do buđenja nacionalne svijesti i stvaranja mlade Države Hrvatske, povijest je koja nije zaobišla otok Rab.
 
Zahvaljujući burnoj rabskoj povijesti, rabskim kroničarima te baštinjenju kulture, otok Rab je stvorio prepoznatljive kulturno povijesne manifestacije koje se upravo baziraju na povijesti.
Rabska fjera, Viteški turnir Udruge Rabskih samostreličara, Folklorna baština neke su od manifestacija koje putnik nezaobilazno mora posjetiti prigodom boravka na našemu otoku.
 
Dođite i pogledajte ove manifestacije koje će vas vratiti u neka davna vremena, to su priče u kojima se zrcali naša aktualna sudbina, priče koje se tiču podjednako svih nas koje sadrže istinu povijesnu i ljudsku i unatoč svemu priču o budućnosti.
 
Zanimljivi su mnogi galerijski prostori i ulične izložbe.